Ne znam kako podnijeti ove noæi preduge
Ne znam kako pobijeæi do svitanja
Ne znam kako vratiti jednu mladost skršenu
I iz praha život joj podariti
Sad se pitam da li treba živjeti iz navike
Il' da skonæam pa da budem kraj tebe

Jer gore si ti
A ja dole sam sav željan nježnosti
Noæas najdraža opet srest æemo se mi
Bože noæas rajska vrata otvori
I u svoje dvore mene primi ti
Jer tu vjeæno poèiva
Jedna ljubav najveæa
Bože moj noæas æu za njom

Jer joj dugo nisam lice ljubio
Jer sam predugo se bez nje budio
Prerano je otišla moja ljubav najveæa
Bože moj noæas æu za njom
Za njom